"Srbija se nalazi u centralnom delu Balkanskog poluostrva."
Međunarodni putevi i železničke pruge, koji prolaze dolinama njenih reka, čine najkraću vezu između zapadne i centralne Evrope, s jedne, i Bliskog istoka, Azije i Afrike, s druge strane.Ovi putevi prate pravac doline reke Morave, koji se kod Niša razdvaja na dva kraka.Jedan prati Južnu Moravu i Vardarsku dolinu do Soluna, a drugi reku Nišavu prema Sofiji i Istanbulu.Septembra 1992, kada je otvoren kanal Rajna-Majna-Dunav, Crno more i luke Bliskog i Dalekog istoka su postale mnogo bliže Evropi.
Najduže reke | Dužina |
---|---|
Dunav | 588km( ukupno 2783) |
Zapadna Morava | 308km(308km) |
Južna Morava |
295km(295km) |
Ibar | 272km(272km) |
Drina | 220km(346km) |
Sava | 206km(945km) |
Timok | 202km(202km) |
Velika Morava | 185km(185km) |
Izvor:Republički zavod za statistiku |
Najviši planinski vrhovi | Visina |
---|---|
Đeravica | 2.656m( Prokletije) |
Crni vrh | 2.585m(Šar planina) |
Gusam |
2.539m(Prokletije) |
Bogdaš | 2.533m(Prokletije) |
Žuti kamen | 2.522m(Prokletije) |
Ljuboten | 2.498m(Šar planina) |
Veternik | 2.461m(Koprivnik) |
Izvor:Republički zavod za statistiku |
Veza sa Jadranskim morem i Crnom Gorom je pruga Beograd – Bar. Severni deo Srbije, Vojvodina, pretežno je ravničarski, dok su centralni i južni delovi brdoviti i planinski. Ravnice su u Panonskoj niziji i njenim obodnim delovima: Mačva, Posavina, Pomoravlje, Stig i Negotinska krajina u istočnoj Srbiji.
Teritorijalnu organizaciju Republike Srbije čine 194 opštine u kojima se ostvaruje lokalna samouprava i 29 okruga. Grad Beograd i Grad Niš su posebne teritorijalne jedinice. Glavni grad je Beograd, sa 1,6 miliona stanovnika administrativno, ekonomsko i kulturno središte Srbije.U službenoj upotrebi su srpski jezik i ćirilično pismo, a koristi se i latinično pismo. Nacionalne manjine imaju zakonsko pravo da svoj jezik i pismo koriste u službenoj upotrebi u područjima u kojima žive.
Stanovništvo u Srbiji je najvećim delom pravoslavno-hrišćanske veroispovesti. Osim Srpske pravoslavne crkve postoje i druge verske zajednice u Srbiji: Islamska, Katolička, Protestantska, Jevrejska i druge.
Na osnovu poslednjeg popisa iz 2011. godine Srbija ima 7.186.862 stanovnika (bez podataka sa Kosova i Metohije).
Gradovi preko 100.000 stanovnika |
Broj stanovnika |
---|---|
Beograd | 1.659.440 |
Novi Sad | 372.999 |
Niš | 260.237 |
Kragujevac | 180.252 |
Leskovac | 144.206 |
Subotica | 141.554 |
Stanovništvo | Procenti |
Srbi | 83,32% |
Mađari | 3,53% |
Romi | 2,05% |
Bošnjaci | 2,02% |
Hrvati | 0,81% |
Slovaci | 0,73% |
Crnogorci | 0,54% |
Vlasi | 0,49% |
Rumuni | 0,41% |
Bugari | 0,26% |
Rusini | 0,20% |
Goranci | 0,11% |
Bunjevci | 0,23% |
Albanci | 0,08% |
Ukrajinci | 0,07% |
Slovenci | 0,06% |
Nemci | 0,06% |
Izvor:Republički zavod za statistiku |
Geografske koordinate |
Š: 41° 52' i 46° 11' D: 18° 06' i 23° 01' |
---|---|
Glavni grad | Beograd |
Povrsina | 88,361 km² |
Okruzi |
Borski, Braničevski, Jablanički, Južno – Bački, Južno – Banatski, Kolubarski, Kosovski, Kosovsko – Mitrovački,Kosovsko – Pomoravski,Mačvanski,Moravički, Nišavski, Pčinjski,Pećki, Pirotski, Podunavski, Pomoravski, Prizrenski, Rasinski, Raški, Severno – Bački, Severno – Banatski, Srednje – Banatski, Sremski, Šumadijski, Toplički, Zaječarski, Zapadno – Bački i Zlatiborski. |
Stanovništvo( bez KM) | 7.186.862 |
Jezici | Zvanični jezik je srpski, prema Ustavu Republike Srbije. U Vojvodini su zvanični jezici i mađarski, rumunski, slovački, rusinski i hrvatski, a na Kosovu i Metohiji albanski. Zvanično pismo je ćirilica, ali se uporedo koristi i latinica. |
Vremenska zona | GMT + 1h |
Klima | umereno kontinentalna |
Temperatura | Prosečna godišnja temperatura u gradu je 10,9 °C. Zimi je prosečna temperatura –1 do -6°C, zavisno od nadmorske visine, a u mesecu julu 21,6 °C. Ekstremne temperature su u rasponu od 44,9 °C (24.07.2007. u Smederevskoj Palanci ) i -39.5 °C (13.01.1985. godine u Karajukića Bunarima na Pešterskoj visoravni). |
Padavine | Prosečna godišnja količina padavina iznosi 600 do 800 milimetara u ravničarskim predelima, a u planinskim od 800 do 1.200 milimetara. Najkišovitiji je juni, kada u proseku padne 12 do 13% od ukupne godišnje sume padavina. Najmanje padavina imaju meseci februar i oktobar. Pojava snežnog pokrivača karakteristična je za hladniji deo godine od novembra do marta, a najveći broj dana sa snežnim pokrivačem je u januaru. |
Izvor:Republički zavod za statistiku |
Praznici:
Neradni dani za državne praznike:
Neradni dani za verske praznike:
Napomena: Sveti Sava – Dan duhovnosti (27. januar) i Vidovdan – spomen na Kosovsku bitku (28. jun), obeležavaju se radno i nisu neradni dani.
Sredstvo plaćanja: zvanična valuta u Srbiji je dinar (RSD)
Električni napon: 220V
dynamicweb |Copyright © 2013 SPK Beograd | All rights reserved. | Tel.: +381 11 22 52 590 | klub@spk.rs